NAŠICE

Našice se prvi put spominju 1229. godine. U srednjovjekovnim ispravama nazivaju se: Nolko, Nolche, Negke, Nexe, Nekche, Vesice i Nesice. Svjetovni gospodari Našica i našičkog posjeda bijahu Abe, David Lacković, Ivan Korvin, Ivan i Nikola Gorjanski, te iločki knezovi Ujlaky. U crkvenom pogledu vlasnici su templari, ivanovci i franjevci. Godine 1734. našički posjed kupuju grofovi Pejačević i drže ga sve do 1945. godine. Našice, grad duge povijesti, obiluju kulturno-povijesnim spomenicima. Klasicistički dvorac obitelji Pejačević jedna je od najljepših građevina na ovim prostorima. U prostranom parku Pejačevići su izgradili manji, prizemni lovački dvorac. U gradu je neogotička kapelica s kriptom obitelji Pejačević te grob skladateljice Dore Pejačević. Tu su i gotičko barokni franjevački samostan i župna crkva sv. Antuna Padovanskog, barokizirana u 18. stoljeću s bogato urešenim oratorijem s grbom Pejačevića i rešetkama bez premca u cijeloj Hrvatskoj. Crkva ima zanimljivu nadgrobnu ploču s likom đakovačkog biskupa fra Nikole Ogramića Olovčića, orgulje, a usred sakristije su vrlo rijedak i vrijedan golem ormar bogato urešen rokoko ukrasima i četiri kutna ormara. Crkva iz 1777. godine nadživjevši tursku vlast dobila je zvonik dovršen 1714. godine. U drugom tjednu rujna 1991. godine, hrvatske su vlasti pokušavale mirnim pregovorima s JNA izboriti da se tamošnja vojarna JNA preda. Osim vlasti, i preko Radija Našice se pozivalo oficire JNA neka se predaju, kako bi se izbjegao oružani sukob u kojem bi stradali civili i u kojem bi grad bio razoren. Sve te miroljubive inicijative nisu urodile nikakvim plodom. 20. je rujna oko 5 sati ujutro dan znak opće opasnosti. Stanovnike se uputilo u skloništa. JNA nije birala mete, nego je pucala po svim objektima u gradu, bili oni vojni ili civilni, pa je tako JNA projektilima pogodila brojne obiteljske domove, spomenike kulture, vodotoranj, benzinsku crpku, gospodarske objekte, a nisu poštedjeli ni našičku bolnicu. Razarali su i rimokatoličke objekte: zapalili su crkveni toranj Župne crkve sv. Antuna Padovanskoga te krovište Franjevačkog samostana. JNA je tako nanijela ogromnu materijalnu štetu. Ipak, nakon tridesetak sati borbâ, združene obrambene snage Zbora narodne garde, policije i Odreda narodne zaštite našičke i susjednih općina uspjele su zauzeti vojarnu, postaviti hrvatsku zastavu na nju te zauvijek ukloniti okupatora iz grada. U borbama su poginula trojica hrvatskih branitelja. Taj se nadnevak, 21. rujna, slavi kao Dan oslobođenja Našica od JNA. Nakon što je pala vojarna JNA, pošlo se ustrojiti 132. našičku brigadu.