Istoriju pišu pobednici. Ili oni kojima to u datom trenutku odgovara. Istorije, sećanja i nasleđe ljudi u istom vremenu i na istim prostorima veoma se razlikuju, a te različite poruke do nas ne stižu preko udžbenika ili medija. Postoji li način da pomirimo oprečne interpretacije prošlosti? Kako zauzeti kritički stav prema istoriji? Razumeti kontekst društveno političkih promena nije nimalo lako, ali je nužno radi tolerancije i shvatanja tuđe i lične pozicije prilikom različitih sagledavanja prošlosti. Višnja Kisić, istoričarka umetnosti, master kulturne politike i menadžmenta i doktor nauka muzeologije i upravljanja kulturnim nasleđem. Posvećena je ideji korišćenja nasleđa za kritičko mišljenje o savremenom društvu i željenoj budućnosti, kao i za stvaranje razumevanja između različitih pojednaca i grupa. Predavač pri UNESCO Master programu za kulturnu politiku i menadžment i pri Centru za muzeologiju i heritologiju, Filozofskog fakulteta u Beogradu. Dobitnica je prestižne evropske nagrade za kulturnu politiku CPRA 2013 na temu kulturnih politika vezanih za nasleđe, konflikte i procese pomirenja na Balkanu, i autorka knjige pod nazivom Upravljnje disonantnošću nasleđa: obećanja i realnosti kulturnih politika. Poslednjih pet godina vodi predstavništvo za Srbiju Evropa Nostre, najveće evropske mreže civilnog društva u oblasti nasleđa, a pre toga je radila u kustoskim i edukativnim odeljenjima Narodnog muzeja u Beogradu, Muzeja Pegi Gugenhajm, Venecijanskog bijenala... This talk was given at a TEDx event using the TED conference format but independently organized by a local community. Learn more at http://ted.com/tedx